Tramontana

Tramontana – termički vjetar u zaljevu Preluk 

pišu: Janez Polajnar, Roman Trobec
dopuna: Vedran Dorčić

 

Zaljev Preluk kraj Opatije jedno je od rijetkih mjesta za windsurfing, gdje uz stabilne vremenske prilike jutarnji termički vjetar TRAMONTANA dostiže velike brzine. Značajna pojava događa se zbog specifičnog oblika terena iznad zaljeva i izjednačivanja tlaka između dvije zračne mase sa različitim temperaturama. Vjetar se razvija u vrijeme dok nema uobičajenih jakih vjetrova kao što su bura i jugo, dok se u popodnevnim satima u kanalu između Cresa i obale  Istre može razviti jak maestral (ili jugozapadnjak).

Stabilni anticiklonalni vremenski uslovi bez promjene u tlaku zraka omogućuju u vedroj noći nastanak jutarnje hladne zračne mase na predjelu Podgrajskog podolja i brdovitog zaleđa Rijeke, te tople zračne mase u Riječkom zaljevu. Izjednačavanje tlaka između zračnih masa uzrokuje jutarnji vjetar, koji u zaljevu Preluka dostiže brzine između 6 i 17 m/s i snagu između 11 i 28 čvorova (kts). Velike brzine vjetra posljedica su kanaliziranja jutarnjeg burina na predjelu između Rupe i Matulja. Oblik terena sliči na prirodni kanal sa veoma strmim konačnim spustom do mora, što omogućuje velike brzine i dolazak vjetra do same razine mora.

Tramontana_reljefTrodimenzionalni model reljefa – značajni oblik doline između Rupe i Matulja stvara povoljne uvjete za postanak termičkog vjetra TRAMONTANE u zaljevu Preluka.
Područje sa jakim vjetrom u zaljevu iznosi u širinu između 500 do 900 m, a njegova snaga sa udaljenosti od obale pada i približno kod 2000 do 3000 m oslabi do normalne snage burina. Vjetar iz sjevernog smjera puše u zaljevu cijelu noć, a najveću snagu dostiže uz izlazak sunca, i sa tom snagom puše još sat do dva sata nakon izlaska sunca. U proljetno doba to je oko pet sati, a u zimsko doba to je oko sedam sati. Kad sunce dovoljno zagrije kopno u zaleđu zaljeva, termička izmjena se brzo prekida i snaga vjetra u oko 20 minuta se smanji sa 16 čvorova na 4 čvora ili vjetar čak potpuno prestane (u ljetno doba to je oko osam sati, a u zimsko doba oko deset sati).
Na snagu vjetra utječu vremenske prilike, a najviše razlika između temperature zraka iznad mora i temperature zraka iznad hladnijeg kopna.

Vremenske prilike za nastanak termičkog vjetra u Preluki

Za nastanak jakog jutranjeg vjetra najvažnije je, da se cijelo područje Primorske u Sloveniji i djela Notranjske nalazi pod utjecajem jednakomjernog zračnog tlaka bez većih strujanja u zraku ili u području visokoga zračnog tlaka sa slabom visinskom sjeveroistočnom strujom zraka. Ovakve vremenske prilike obično se dogode kada se iznad Srednje ili istočne Europe zadržava ili proširuje područje visokoga zračnoga tlaka. Kada je središte anticiklone u Mediteranu ili se anticiklonalno polje proširuje iznad jugozapadne Europe i prevladavaju visinski zapadni ili južni vjetrovi, jutarnji se vjetar u Preluki ne razvije ili njegova snaga dostiže samo 4 – 7 čvorova (knt).

Prognozu vjetra možemo analizirati pomoću numeričkog modela ALADIN/DADA (DHMZ ili Hidrometeorološki zavod Slovenije) na području Riječkoga zaljeva.

Nepovoljni uvjeti za dobar vjetar u Preluki zbog SW vjetra u zaleđu Riječkoga zaljeva, što onemogućuje razvoj termičkog vjetra u zaljevu Preluka.
Povoljni uslovi za dobar vjetar u Preluki zbog slabog NE povjetarca u zaledju Rječkog zaliva, što omogučuje razvoj termičkog vjetra u zaljevu Preluka.
Brzina termičkoga vjetra u Preluki najviše ovisi od razlike između temperature zraka iznad mora i temperature zraka iznad kopna. U vedroj noći bez vjetra, kopno se jako ohladi i stvara hladnu zračnu masu, a toplo more zrak iznad njega zagrijava i stvara toplu masu zraka. Budući da je tlak zraka u toplom zraku niži nego u hladnom, vjetar puše iznad kopna prema moru. Najjači termički vjetrovi u Preluki nastaju u jesen i u prvom dijelu zime, kada je razlika u temperaturi najveća. More je zagrijano još na 18 – 20 C, a kopno se ohladi do 0 C. U takvim situacijama naleti vjetra dostižu brzinu i do 14 m/s (27 knt), a kada iznad naših krajeva prevladavaju slabi sjeveroistočni visinski vjetrovi, brzine vjetra mogu dostići i do 17 m/s (33 knt). Najmanju snagu vjetar u Preluci ima krajem zime i u početku proljeća, kada dostiže brzine između 5 i 10 m/s (10 do 19 knt). Razlika između temperatura zraka iznad mora i iznad kopna u tom periodu je najmanja, a to je približno 2 – 8 C.

Povoljni indikatori za jak termički vjetar su indikatori stabilnih vremenskih prilika koje je moguće pomoću svakodnevne vremenske prognoze prognozirati i za nekoliko dana unaprijed.

U zaljevu Preluka možemo sa sigurnošću prognozirati jak vjetar u slučajevima, kada su ispunjeni sljedeći vremenski uvjeti:

– stacionarno područje jednakomjernoga zračnoga tlaka ili proširivanje grebena visokoga zračnog tlaka uz slab visinski sjeverni ili sjeveroistočni vjetar (bez bure u Kvarneru);

– vedra noć u Primorskem u Sloveniji, uz more i u Istri;

– jutarnja magla po nizinama ili jutarnji mraz.

Ovi vremenski uvjeti na području Primorske i Riječkog zaljeva mogu trajati više dana, a mogu se uspostaviti čak i u jednoj noći nakon prolaska oslabljene vremenske fronte.